Župa na Facebooku

Knjiga 100. godina župe

Župa Prozor

01
02
3
5
6
8
9
crkva1
crkva21

Video

Zadnje dodano

article thumbnailVelika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koja se slavi 15. kolovoza...
article thumbnailDanas je na Gmićima proslavljen nebeski zaštitnik mjesta i zavjetne kapele - sv. Ilija Tišbijac,...
article thumbnailVanjska proslava patrona župe Presvetog Srca Isusova Prozor za vjerni puk ramskoga dekanata...
article thumbnailPvodom patrona župe Prozor, a zahvaljujući vlč. Stipi Kneževiću; s. Olgi Kikić, SMI; djeci koja su...
article thumbnailDanas, na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, župa Prozor proslavila je svog nebeskog zaštitnika....
article thumbnailDanas je u župi Presvetoga Srca Isusova Prozor, povodom proslave patrona župe, sv. Misu Uočnicu...
article thumbnailI ove će godine župa Presvetog Srca Isusova u Prozoru proslaviti  svoga nebeskog zaštitnika,...
article thumbnailDanas, na svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove - Tijelovo, župnoj crkvi Presvetog Srca...

Zora polako sviće, hladni zrak nas razbuđuje. Sjedamo u bus i krećemo na naš drugi izlet ove godine, a izabrali smo grad Sarajevo. Voditelj nas 50-ak bio je naš župski vikar, don Josip Knežević. Na samom početku uslijedila je molitva za sretan put, ali i sretan povratak kući. U busu je bilo pomalo napeto, jer nitko nije htio konkretno o tom pričati, ali su svi potiho u sebi razmišljali o ovotjednom događaju i brutalnom ubojstvu učenika KŠC-a Denisa Mrnjavca.

Korizmeno vrijeme osobito je obilježeno jednim neliturgijskim slavljem, tj. pučkom pobožnošću pod imenom „križni put“ (Via Crucis) kojom vjernici štuju muku Kristovu. Križni put je pučka pobožnost, to jest oblik zajedničke vjerničke molitve, prisjećanja i razmišljanja o Isusovoj muci. To je veoma drevna pobožnost, nikla na izvorima kršćanstva, negdje u XIV. st. No, korijeni ove pobožnosti mogu se naći već u IV. st. kada nastaju prvi zapisi hodočasnika u Svetu zemlju. Vrativši se, oni su gradili zgrade nalik onima u Jeruzalemu i pomoću njih obnavljali dojmove s toga hodočašća.

Pepelnica ili čista srijeda uzima se kao „službeni“ početak korizmenog vremena. To je vrijeme u liturgijskoj crkvenoj godini koje traje do Velikog Četvrtka, odnosno do mise Večere Gospodnje i obilježeno je pokorom, razmišljanjem i postom, koje nas priprema za Kristovo uskrsnuće u Uskrsnu nedjelju, preko kojeg smo otkupljeni. Pepeo se pravi od blagoslovljenih grančica palme korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Jedna latinska izreka kaže: Semel in anno licet insansire, što bi se moglo prevesti kao: „Jedanput godišnje dopušteno je poludjeti“. Etimološki „poklade“ dolazi od starohrvatskog glagola „klasti“ - prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj i BiH, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje specifičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši.

Korizma je. Nalazimo se u dijelu liturgijske godine kada se posuti pepelom s Čiste srijede trebamo zaustaviti, skinuti ružičasta stakalca i suočiti se s brojnim teškoćama, pa čak i patiti, kako bismo u vazmenom bdijenju suuskrsnuli s Kristom. Pojam Korizma ili četrdesetnica dolazi od latinske riječi quadragesima koja unutar crkvene liturgijske godine označava jedno vrlo specifično razdoblje. Ideja nastanka Korizme, kao vremena priprave za Uskrs, plod je bogatog sazrijevanja kršćanske duhovnosti unutar povijesti Crkve.

Kad si jutros ustao, ja sam ti već bio pripremio sunce da ugrije tvoj dan.
Pripremio sam ti i hranu. Da, to sam ti pripremao dok sam bdio nad tvojim snom, nad tvojom obitelji, nad tvojim domom.
Očekivao sam tvoje „Dobro jutro!“, ali ti si na to zaboravio ...

Joomla Template - by Joomlage.com